cosmohub28baa30c

Dani otvorenih vrata u COSMOHUB-u

Tue, 05 May 2026 10:26:59 GMT

Šta vas očekuje?

COSMOHUB coworkig space u periodu od 11.05. do 22.05.2026. organizuje "Dane otvorenih vrata".

Tokom ovih deset dana , budući korisnici će imati priliku da se lično uvjere zašto je COSMOHUB postao centralno mjesto za razvoj IT sektora, kreativnih industrija i poduzetništva u Sarajevu.

Uz moderan dizajn i zajednicu koja motiviše na napredak, posjetioci će saznati kako adekvatan radni prostor direktno utiče na produktivnost i profesionalni rast.

Ova aktivnost namijenjena je freelancerima, mladim poduzetnicima, studentima i svima onima koji traže profesionalnu alternativu radu od kuće ili iz kafića.

Posjetioci će dobiti priliku da istraže sve aspekte našeg prostora uključujući:

Coworking prostor: Ponesite svoj laptop i besplatno isprobajte naše radne stanice

Obilazak infrastrukture: Upoznajte se sa salama za sastanke, "fokus" zonama za rad bez ometanja, te zajedničkom kuhinjom i chill-out prostorom.

Poređenje radnog okruženja: Na licu mjesta osjetite razliku između izolacije kod kuće, buke u kafićima i profesionalne atmosfere COSMOHUB-a koja je dizajnirana da eliminiše distrakcije.

Networking i savjetovanje: Razgovarajte sa našim timom o paketima članstva, usluzi virtualne kancelarije, te mogućnostima koje nudi naša biznis zajednica.

Fleksibilni termini i plan posjete

Svjesni smo da vaš radni dan ne trpi stroge protokole, stoga smo omogućili maksimalnu fleksibilnost. Dani otvorenih vrata traju 10 radnih dana, a svaki dan su na raspolaganju od 09:00 do 16:00h.

Pozivamo vas da u odabranom terminu ostanete na par sati, popijete kafu sa nama i zapravo odradite dio svojih dnevnih zadataka kako biste stekli realan uvid u prednosti našeg prostora

Prijava za učešće

Zbog osiguranja radnog mjesta za svakog posjetioca, prijava je obavezna. Svoj termin možete rezervisati putem slanja poruke na društvenim mrežama ili putem naše službene web stranice www. cosmohub.ba

Dobro nam došli!

Završi za dva sata ono za šta ti kod kuće treba pet

Thu, 30 Apr 2026 11:37:25 GMT

Šta se desi kada promijeniš radni prostor?

Svima nam se desilo.

Sjediš za svojim stolom kod kuće, otvoren laptop, tri taba sa poslom koji čeka, i... ništa. Prođe sat, ti si i dalje na istoj stvari. Mačka je skočila na tastaturu. Veš mašina je završila pranje. Treba ti kafa. Treba ti ručak. Treba ti... još jedna kafa.

Nije problem u tebi. Problem je u prostoru.

Tvoj mozak je navikao na taj prostor kao mjesto za odmor, jelo, gledanje serija, pranje veša i povremeno i za posao. Kada tražiš duboku fokusiranost u okruženju koje je dizajnirano za opuštanje, doslovno plivaš uzvodno.

Istraživanja iz kognitivne psihologije pokazuju da novo radno okruženje "resetuje" pažnju tvog mozga. Kada si na nepoznatoj lokaciji, mozak automatski ulazi u stanje budnosti i pripravnosti — nema automatizma, nema navika koje te vuku na kauč. Svaki put kada sjedneš za novi sto, mozak dobiva signal: "Ovo je mjesto za rad."

Efekt je realan i mjerljiv. Ljudi u coworking prostorima u prosjeku završe isti posao za duplo manje vremena nego kod kuće. Ne zato što su odjednom postali disciplinovaniji, već zato što im okruženje radi za njih, ne protiv njih.

Šta se još mijenja sa promjenom radnog prostora?

Prvo, distrakcije nestaju. U COSMOHUB-u nema veš mašine, frižidera koji zove, ili kreveta koji šapuće "samo pet minuta". Postoji samo ti, tvoj posao, i atmosfera u kojoj svi oko tebe rade isto. Ta energija je zarazna u najboljem mogućem smislu.

Drugo, dobivaš strukturu. Kada ustaneš, obuciš se, dođeš na određeno mjesto i sjedneš za svoj sto ti si kreirao ritual. Mozak voli rituale. Oni štede mentalnu energiju koju inače trošiš na samomotivaciju.

Treće, networking se dešava prirodno. Kroz COSMOHUB je prošlo preko 2.000 kreativaca, programera i preduzetnika. Kada radiš u prostoru s ljudima koji grade svoje stvari, inspiracija nije nešto što tražiš ona te nađe dok čekaš kafu.

Dolazimo do poente

Od 11. maja do 22. maja otvaramo vrata COSMOHUB-a za Dan otvorenih vrata . To znači da možeš doći, sjesti za naš sto i jedan dan raditi u prostoru dizajniranom za fokus i produktivnost. Besplatno .

Želimo da osjetiš razliku na svojoj koži. Ne da ti pričamo o tome već da doživiš.

Kako raditi u COSMOHUB coworking prostoru?

Jednostavno. Pošalji nam poruku sa "Dolazim [datum]" i rezerviši svoj sto. Adresa je Džemala Bijedića 162.

Prihvatam samo 13 novih coworkera dnevno . To je zato što želimo da svako dobije kvalitetno iskustvo, a ne da se pretvorimo u gužvu. Znači, mjesta su ograničena, pa ako ti datum odgovara, rezerviši ga što prije.

Uzmi jedan dan. Dođi. Radi. I vidi hoćeš li završiti za dva sata ono što ti kod kuće treba pet.

Ako je odgovor da, znaš gdje nas možeš naći.

Rominja nam ista kiša: Šta možemo naučiti od žena iz 16. stoljeća o unutrašnjem miru?

Thu, 23 Apr 2026 12:01:25 GMT

Da li ste se ikada zapitali šta je zajedničko ženi koja je koračala bosanskim sokacima u 16. stoljeću i vama danas, dok skrolate kroz beskonačan feed vijesti i obaveza? Odgovor je jednostavan, a opet dubok: rominja nam ista kiša.

Dok je vani dobovalo po prozorima, naš event space postao je sigurno utočište za sve nas koji smo tražili odgovore na teška pitanja. Na druženju, koje smo održali u COSMOHUB Old Town, obilježili smo Dan planete Zemlje i otvorili teme koje nas žuljaju ispod površine savršenih Instagram profila. Razgovarali smo o unutrašnjem osjećaju praznine i onom tihom nezadovoljstvu koje ne mogu ispuniti ni najnovije kupovine, ni krcati kalendari.

Danas nam je sve nadohvat ruke. Informacije, proizvodi, zabava – sve je tu. Ipak, psihološka perspektiva nam govori da upravo ta stalna dostupnost često vodi ka emocionalnom sagorijevanju. Mia nas je provela kroz mehanizme kojima pokušavamo zamaskirati unutrašnji nedostatak, a intimna atmosfera naše sale za sastanke i druženja doprinijela je tome da se svako osjeća dovoljno slobodno da podijeli svoje iskustvo. Mia se osvrnula na:

Potreba za stalnim konzumiranjem sadržaja: Skrolanje kao bijeg od tišine.
Konzumerizam: Iluzija da će nova stvar donijeti trajno zadovoljstvo.
Gubitak fokusa: Kako zaboravljamo usporiti i ponovo se povezati sa sobom.

Dok se borimo sa modernim nemirima, Belma Bjelak Bešlić nas je podsjetila na korijene. Naše pretkinje nisu imale izbor, ali su imale postojanost .

Umihana Čuvidina, Ševala Zildžić-Iblizović, Dudi Bula – to su imena žena koje su "rominjale" kao tihi društveni otpor. One su učile kad im znanje nije bilo dostupno i sanjale kad snovi nisu bili ohrabrivani. Njihov otpor nije bio glasan, ali je bio neraskidiv. Između njihove prošlosti i našeg danas, mnogo se toga promijenilo, ali srž bosanske žene – taj genetski kod izdržljivosti – ostao je isti.

Obilježavanje Dana planete Zemlje bila je idealna prilika da se podsjetimo na ekologiju duše. Baš kao što čuvamo prirodu, moramo čuvati i svoj unutrašnji prostor.

Vjerujemo da svaki kvalitetan razgovor zaslužuje poseban ambijent, pa smo ovaj prostor za događaje i kreirali s idejom da bude mjesto susreta tradicije i moderne misli. Pitanje koje je obilježilo veče nije bilo "kako postići više", već "šta nam zaista nedostaje?" . Da bismo živjeli ispunjenije, moramo dopustiti sebi da "rominjamo". To znači prihvatiti proces, prkositi nametnutom tempu života i pronaći snagu u tišini, baš kao što su to činile žene vijekovima prije nas.

Usporite: Povezivanje sa sobom počinje tamo gdje prestaje buka ekrana.
Prepoznajte prazninu: Nemojte je zatrpavati stvarima; dajte joj prostor da vas nečemu nauči.
Budite postojane: Vaš mir je vaš najveći otpor savremenom haosu.

Rominjanje nije samo kiša. To je način postojanja.

Ukoliko i vi tražite prostor koji inspiriše ovakve priče, naša vrata su vam uvijek otvorena.

Savremeni način života i zamka stalne dostupnosti

Od Umihane Čuvidine do danas

Kako živjeti svjesnije u svijetu koji ne staje?

Ključne poruke za ponijeti

5 razloga zašto je coworking prostor bolji od kafića za remote rad u Sarajevu

Tue, 21 Apr 2026 11:51:37 GMT

5 konkretnih razloga zašto odabrati COSMOHUB coworking prostor umjesto kafića

U Sarajevu je vrijeme postalo najskuplji resurs. Nekadašnje "špice" od 07:00 do 09:00 i od 16:00 do 18:00 sada su se pretvorile u cjelodnevni saobraćajni kolaps. Urbanizacija je učinila svoje, svako je u svom automobilu, infrastruktura puca, a prva kap kiše znači paralizu grada.

Ako radite hibridno ili remote, zašto biste trošili dragocjene sate u saobraćaju? Čak i ako vam je omiljeni kafić "pred nosom", da li je on zaista adekvatna zamjena za profesionalni radni prostor?

Kafići su bili privremeno rješenje, ali coworking prostori poput COSMOHUB-a nude sve što remote radniku treba na jednom mjestu.

COSMOHUB coworking: Namjenski dizajniran za rad. Ergonomski stolovi, pregrade za privatnost koje onemogućavaju da coworker do vas vidi šta radite, i radna atmosfera koja podstiče produktivnost.

Kafić: Buka aparata za kafu, dolazak i odlazak gostiju, pomjeranje stolica. Ako neko sjedne za stol do vas i povremeno zagleda u vaš laptop, koncentracija pada. Nije čudno što mnogi remote radnici osjete razliku već nakon prvog sata.

1. Mir i fokus vs. stalni prekidi koncentracije

2. Kvalitet i količina odrađenog posla

COSMOHUB coworking: Brzina i količina odrađenog posla su višestruko veće u namjenskom radnom okruženju. COSMOHUB je dizajniran da eliminiše distrakcije — nema razmišljanja šta naručiti, nema čekanja račun, nema osjećaja da "trebate nešto konzumirati" da biste opravdali prisustvo.

Kafić: Svaki sat donosi nove distrakcije. Gledanje u meni, razmišljanje da li da naručite još jednu kafu, osjećaj nelagode ako sjedite predugo sa jednim napitkom.

3. Siguran unternet i Cybersecurity zaštita

COSMOHUB coworking: Brzi internet do 1 Gbps sa certifikovanom sigurnošću i cybersecurity zaštitom. COSMOHUB osigurava da su vaši podaci, klijentske informacije i povjerljivi dokumenti zaštićeni na nivou koji odgovara profesionalnim standardima.

Kafić: Javni WiFi u kafićima rijetko je zaštićen. Postoji realna mogućnost curenja povjerljivih podataka, presretanja sesija ili napada putem nesigurne mreže. Uz to, spora i nestabilna konekcija često prekida video pozive i upload datoteka.

4. Phone Boothovi i sale za sastanke

COSMOHUB coworking: Akustični phone boothovi i sale za sastanke uvijek su dostupni i spremni. Bilo da vodite call, timski sastanak ili intervju, imate privatnost bez prisluškivanja, distrakcija i brige o curenju podataka.

Kafić: Ako trebate biti na call-u tokom rada, buka pozadine je neizbježna. Ljudi oko vas čuju šta govorite, a vi čujete njihov razgovor. Nema privatnosti, nema profesionalnog okruženja za važne sastanke.

5. Zajednica profesionalaca vs. usamljenost

COSMOHUB coworking: Okruženi ste ljudima koji rade, stvaraju i growthuju. Ako želite razmijeniti iskustva, potražiti savjet, naći kolegu ili inspiraciju, uvijek ima neko ko vas može saslušati. A ako ste introvert i želite samo raditi? To je također u redu. Niko vas ne tjera na interakciju.

Kafić: Jedina interakcija je sa konobarom, koji će nakon nekog vremena znati šta tačno pijete i kada vam treba WC. Nema profesionalne razmjene, nema networkinga, nema zajednice .

Možda ste navikli na kafiće, ali onog dana kad probate raditi iz COSMOHUB coworking prostora, razlika će biti očigledna. Bilo da su u pitanju ključni rokovi, važni sastanci ili jednostavno dan kada vam treba fokus, COSMOHUB nudi nesmetan i miran prostor na dvije lokacije u Sarajevu.

Uvijek postoji vaša sigurna zona gdje možete raditi produktivnije, sigurnije i udobnije.

Posjetite www.cosmohub.ba i rezervišite svoj radni prostor danas.

Ista kiša, drugi nemir: Šta bosanska žena duguje sebi?

Tue, 14 Apr 2026 12:37:52 GMT

Između prkosa i praznine savremenog doba

Zapitamo li se ikada, dok u žurbi sklanjamo pogled sa ekrana telefona, šta je to što nas povezuje sa ženama koje su ovim ulicama hodale vijekovima prije nas? Na prvi pogled, čini se da nemamo ništa zajedničko. One su živjele u svijetu bez prava glasa i bez izbora. Mi danas imamo sve: obrazovanje, karijere, slobodu kretanja i cijeli svijet na dlanu, upakovan u blještave piksele naših pametnih telefona.

Genetski kod otpora

Žena u Bosni i Hercegovini nikada nije imala luksuz lagodnosti. Naša historija je ispisana imenima poput Umihane Čuvidine , koja je pisala stihove dok su žene bile svedene na tišinu. Sjetimo se Ševale Zildžić-Iblizović , koja se borila za obrazovanje kada to nije bila norma, ili Dudi Bule , koja je podučavala još u 16. stoljeću.

One nisu čekale da im se sloboda pokloni. One su je živjele kroz "rominjanje" – kroz mali, tihi, ali nezaustavljivi društveni otpor. To je bio njihov način postojanja: biti postojana kao kiša koja natapa zemlju dok ne postane plodna, uprkos svemu . One su imale snagu i kad nisu imale izbora.

Zašto smo nesretne u svijetu izobilja?

I tu dolazimo do paradoksa našeg vremena. Naslijedile smo taj prkos, dobile smo bitke koje su one započele, ali se danas suočavamo sa novim izazovom koji je mnogo podmukliji od zabrana iz prošlosti. Taj izazov se zove unutrašnja praznina .

Danas, dok neprestano skrolamo kroz tuđe živote, dok kupujemo stvari koje nam ne trebaju da bismo ispunile trenutke dosade i dok se gušimo u obavezama, često osjećamo duboko nezadovoljstvo i nemir.

Kako je moguće da, pored tolike dostupnosti sadržaja, osjećamo takav nedostatak?

Čini se da smo, bježeći od tišine u kojoj su naše pretkinje morale živjeti, pobjegle i od samih sebe.

Poziv na tiho preispitivanje

Šta se zapravo promijenilo između 16. stoljeća i danas? Šta je ostalo duboko u korijenu bosanske žene, a šta smo usput izgubile? Da li je naš današnji "otpor" samo bjesomučno trčanje u krug, ili još uvijek znamo kako da "rominjamo" – da postojimo svjesno, ispunjeno i u skladu sa sobom?

Upravo o ovim temama želimo razgovarati. Želimo spojiti prošlost i sadašnjost kako bismo razumjele svoju budućnost.

Pozivamo vas na druženje pod nazivom ROMINJAM , koje će se održati 22. aprila sa početkom u 18:20 u prostorijama COSMOHUB-a .

Ugostit ćemo dvije izuzetne žene koje će nam pomoći da dešifrujemo ovaj osjećaj:

Belma Bjelak Bešlić će razgovarati s nama o tome šta se kroz vijekove promijenilo u biću bosanske žene, a šta je, duboko u korijenu, ostalo isto. Rominjanje nije samo kiša – to je stanje i način postojanja.

Mia Komšić , psihologinja, pomoći će nam da razumijemo psihološku perspektivu savremene praznine. Razgovarat ćemo o potrebi za stalnim konzumiranjem sadržaja, vezi između konzumerizma i emocija, te o tome kako da usporimo i ponovo se povežemo sa sobom.

Prijavite se putem ovog linka i osigurajte svoje mjesto u krugu žena koje biraju da žive autentično.

Vidimo se 22. aprila!

Investiranje u BiH: Da li je problem država ili krug ljudi u kojem se krećete?

Wed, 01 Apr 2026 09:38:08 GMT

Ko su ljudi koji uspijevaju u BiH?

Znamo kako to ide u Bosni i Hercegovini. Većina stvari se završava „preko štele“ ili unutar uskog kruga poznanika. Ali, šta ako taj krug nije dovoljno širok? Šta ako su informacije koje dobijate filtrirane kroz tuđa loša iskustva, dok pravi projekti i investicije prolaze pored vas?

Često problem nije u samoj državi, već u nedostatku pravih informacija i adekvatnog okruženja.

Dok se mnogi, naročito u dijaspori, suočavaju sa strahom od političke situacije, korupcije ili nepoznatog sistema, postoji i ona druga grupa ljudi. To su oni koji kupuju nekretnine, pokreću biznise i uspješno realizuju projekte.

Ljubav prema domovini već imate. Ono što vam nedostaje je onaj jedan mali, ali ključni savjet; ona jedna prava informacija koja će vam reći: "Može se. Evo kako." Želimo vas povezati sa ljudima koji dijele vašu viziju, koji razumiju vašu nostalgiju, ali poznaju teren.

U saradnji sa timom Empowerment Strategy & Engineering , koji predvodi Alma Krluč Uglješa, COSMOHUB sa ponosom najavljuje događaj koji je ruka podrške onima koji u srcu nose Bosnu i Hercegovinu, a u glavi evropske standarde rada.

Bosnia Strategic Decision Summit (4. i 5. april) je operativna platforma na kojoj dobijate direktan pristup ljudima koji donose odluke.

Šta vas očekuje?

14 stručnjaka iz BiH: Pravnici, porezni savjetnici, investitori i biznismeni.
Konkretne oblasti: Pravo i regulativa, porezi, finansije, investicije i tržište nekretnina.
Direktna komunikacija: Q&A sesije bez cenzure i teorije.
Ekskluzivna 1:1 podrška: Mogućnost individualnih razgovora o vašoj konkretnoj ideji ili investiciji nakon samita.

Postanite dio kruga koji gradi novu BiH

Ako razmišljate o povratku ili želite pametno investirati kapital, ovo je vaša prečica do potpune jasnoće. Umjesto nagađanja i lutanja kroz administraciju, dobijate filtrirane, precizne informacije od ljudi koji te procese operativno vode svakodnevno.

Vrijeme je da izađete iz zone oklijevanja. Osigurajte sebi pristup krugu koji nudi rješenja umjesto problema i donesite odluku zasnovanu na sigurnosti, a ne na neizvjesnosti.

SAZNAJ VIŠE I REZERVIŠI MJESTO OVDJE

Znamo taj osjećaj. Onaj čvor u stomaku koji se javi svaki put kada pređete granicu i vidite prve obrise naših planina. To je ona neopisiva veza sa rodnom grudom, miris kafe koji nigdje nije isti i želja da vaša djeca znaju odakle potiču ne samo iz priča, nego kroz korijene koje ćete ovdje ponovo pustiti.

Mnogi od vas godinama sanjaju o povratku, o pokretanju nečeg svog „na našoj zemlji“, ali taj san često zaustavi zid straha. Slušate o komplikovanoj administraciji, o sistemu koji ne oprašta, o „hiljadu papira“. I onda se ljubav povuče pred nesigurnošću.

Druga strana medalje: Da li vidite cijelu sliku?

Sarajevo postaje grad startup-a

Thu, 26 Mar 2026 15:44:27 GMT

Institucije prepoznaju potencijal mladih

Polako, ali sigurno, grad postaje adresa sve većeg broja osnivača, freelancera i malih timova koji grade nešto novo.

Startapi koji su nekad bili egzotičan pojam danas su svakodnevica. Mladi programeri, dizajneri, konsultanti i preduzetnici otvaraju firme, traže klijente u inostranstvu i grade biznise koji ne ovise o kvadratnim metrima kancelarijskog prostora. Sve što im treba je dobra internet veza, profesionalna adresa i prostor gdje mogu sresti tim ili klijenta kad zatreba.

Ono što posebno ohrabruje je činjenica da ovu promjenu ne grade samo pojedinci, institucije je aktivno podržavaju. Kanton Sarajevo u posljednjih nekoliko godina sve više ulaže u razvoj poduzetništva, naročito mladog. Poticaji za otvaranje firmi, programi podrške za mlade poduzetnike i inicijative koje olakšavaju prve korake u biznisu postaju dio stvarnosti, a ne samo lijepe priče.

Ni općine ne zaostaju. Sve više lokalnih zajednica prepoznaje da zadržavanje mladih u Bosni i Hercegovini počinje od konkretnih koraka, od toga da mlad čovjek vidi da može izgraditi karijeru i pokrenuti biznis u svojoj zemlji, u svom gradu, u svojoj mahali. Da ne mora ići negdje drugdje da bi uspio.

Više od 100 startapa i malih firmi ukazalo nam je povjerenje

Od kada smo otvorili vrata, više od 100 startapa, obrta, udruženja i freelancera odabralo je COSMOHUB kao svoju poslovnu adresu ili radni prostor. Dolaze iz različitih industrija: IT, marketing, konsalting, kreativne industrije, e-commerce. Ono što ih spaja je ista filozofija: pametno koristiti resurse, ne bacati novac na troškove koji se ne isplate.

Virtual office im daje ono što im treba. Legalnu poslovnu adresu u centru Sarajeva, prijem pošte i mogućnost korištenja sale kad imaju važan sastanak. Bez dugogodišnjih ugovora. Bez fiksnih troškova zakupa.

Sarajevo ima sve preduslove za startup ekosistem koji raste. Kvalitetni kadrovi, sve bolja infrastruktura i regionalna povezanost čine ga atraktivnim mjestom za pokretanje biznisa. Sve više stranih kompanija otvara razvojne timove ovdje, a lokalni osnivači sve češće grade proizvode za globalno tržište.

Spoj institucionalne podrške odozgo i energije mladih poduzetnika odozdo stvara okruženje koje nismo imali prije desetak godina.

Zašto Sarajevo?

Gnijezdo za tvoj startup uzlet

Dok je do juče startup scena bila bez infrastrukture i investitora, danas se borimo sa birokratijom i strogim EU standardima poput GDPR-a. U tom izazovnom okruženju, COSMOHUB je nastao kao vaša prečica do uspjeha.

Mi smo tu d a mladi talenti rastu bez kočnica. Zato nudimo registraciju startupa na našoj adresi po najpovoljnijim cijenama u gradu.

Fokusiraj se na viziju, mi ćemo na administraciju.

Rad od kuće: sloboda ili tiha izolacija?

Thu, 05 Mar 2026 12:53:57 GMT

Rad od kuće, iz firme ili iz coworkinga. Šta je idealno radno okruženje?

Pandemija je bila najveći globalni eksperiment rada na daljinu u historiji. Milioni ljudi su dobili ono što su godinama tražili fleksibilnost, kraće putovanje, rad u pidžami.

I mnogi su otkrili da su dobili nešto što nisu tražili.

Prednosti rada od kuće su realne:

Nema gubljenja vremena u gužvama. Manje ometanja. Više kontrole nad prostorom i ritmom dana. Za introvertne ljude, rad od kuće može biti oslobađajući manje socijalnog umora, više prostora za duboki fokus.

Ali mane su jednako realne:

Granica između posla i odmora se briše. Kuhinja postaje ured, ured postaje kuhinja, i nigdje niste ni na jednom.

Spontani razgovori nestaju. Onaj kratki razgovor uz kafu koji je znao riješiti problem koji je satima stajao u mrtvoj tački toga više nema. Digitalne zamjene, Slack, Teams, Zoom, funkcionišu, ali ne repliciraju ono što se dešava kada su dva mozga fizički u istom prostoru.

I polako, nenametljivo, dolazi ono što istraživači nazivaju "erozija identiteta radnog mjesta". Kad radite sami, vaš profesionalni identitet se rastapa u kućni. Ko ste kao radnik postaje manje jasno. Motivacija oscilira. Rituali nestaju.

Studija Microsofta iz 2022. pokazala je da je 54% anketiranih remote radnika osjećalo "profesionalnu izolaciju", osjećaj da ih organizacija ne vidi i da ne znaju gdje stoje u kolektivu.

To nije plata problem. To je zajednica problem.

Da li je prava "virtualna zajednica"?

Postoji uvjerenje da digitalni alati mogu nadomjestiti fizičku zajednicu. I djelimično je tačno.

Profesionalni Discord serveri, online kohorte, virtualni coworking sesije, sve to stvara osjećaj zajedništva koji je bolji od potpune izolacije. Za neke tipove rada i neke tipove ličnosti, to je sasvim dovoljno.

Ali neurologija kaže nešto drugačije.

Fizička prisutnost aktivira nešto što online interakcija ne može: oksitocin kroz neverbalne signale, regulaciju nervnog sistema kroz zajednički ritam, osjećaj sigurnosti koji dolazi od toga da vidite i budete viđeni u prostoru kojeg dijelite.

Virtualna zajednica je bolja od izolacije. Ali fizička zajednica radi na drugačijoj frekvenciji.

Coworking zajednica

Ovdje dolazimo do nečeg zanimljivog.

Coworking prostor nije kompanija. Nema zajednički projekat, nema zajednički cilj u poslovnom smislu, nema hijerarhiju. Sjedite uz ljude koji rade potpuno drugačije stvari od vas.

I upravo to je, neočekivano, jedan od najzdravijih oblika radne zajednice.

Zašto?

Jer ste oslobođeni dinamika koje toksične zajednice prave toksičnim: nema natjecanja za isti napredak, nema politike unutar tima, nema pritiska da se svidite svima jer vam karijera ovisi o tome.

Umjesto toga, imate komšijsku zajednicu. Dijelite prostor, dijelite kafu, razgovarate, ali imate autonomiju. Niste vezani uz iste ljude svakog dana na isti način. Možete birati intenzitet veze.

Istraživanje Harvard Business Reviewa pokazalo je da coworking članovi prijavljuju viši osjećaj smislenosti posla i identiteta od tradicionalnih zaposlenih, dijelom jer su okruženi raznolikim ljudima, djelimično jer zajednica nije nametnuta nego izabrana.

Koji oblik zajednice je "ispravan"?

Ne postoji jedan odgovor. Ali postoji okvir.

Ako ste intovertan freelancer koji voli duboki fokus — coworking vam daje dozu socijalne prisutnosti bez preopterećenja. Vidite ljude, razgovarate kada hoćete, i odlazite kući bez socijalnog umora.

Ako ste ekstrovertni kreativac ili poduzetnik — coworking je plodno tlo. Slučajni razgovori postaju kolaboracije. Veze nastaju organski, bez prisile.

Ako ste zaposleni u timu koji radi remotely — kombinacija povremenog fizičkog prostora i digitalnih alata vjerovatno je optimalna. Ne trebate svaki dan u uredu. Ali trebate nekad.

Ako radite od kuće i dobro vam je — možda zaista dobro ide. Ali vrijedi se zapitati: je li to sloboda, ili navika izolacije koja se počela osjećati normalno.

Coworking prostor nije rješenje za sve . Ali za sve veći broj ljudi koji mijenjaju odnos prema radu, gdje radite postaje jednako važno kao i za koga radite.

Ako do sad niste, isprobajte COSMOHUB prostore u Sarajevu, gdje radite okruženi ljudima koji su izabrali isto.

Rad od kuće - sloboda ili tiha izolacija?

Da li bi radili u lošoj zajednici za dobru platu?

Thu, 05 Mar 2026 08:57:26 GMT

O tome kako radno okruženje oblikuje ko smo — i zašto to vrijedi više nego što mislimo

Postoji pitanje koje se pojavljuje na svakom razgovoru za posao, u svakom LinkedIn postu o karijeri, u svakom razgovoru između prijatelja koji mijenjaju posao:

"Kolika je plata?"

Rijetko ko pita: "Kako izgledaju ljudi s kojima ću raditi?"

A možda bi trebalo.

Zajednica koja plaća cijenu

Istraživanje koje je proveo Gallup na više od 15 miliona zaposlenih otkrilo je nešto što ekonomisti ne vole da čuju: osjećaj zajednice na poslu predviđa produktivnost, zadovoljstvo i lojalnost bolje od visine plate.

Zaposleni koji imaju barem jednog bliskog prijatelja na poslu su 7 puta angažovaniji. Oni koji se osjećaju izolovano, bez obzira na to koliko zarađuju, češće traže novi posao, češće se razbole, i češće dožive burnout.

Pa ipak, kada birate posao, zajednica je obično na dnu liste prioriteta.

Zašto?

Jer se zajednica ne može izmeriti na isti način kao plata. Ne stoji u ugovoru. Ne pojavljuje se u oglasu za posao. Otkrijete je tek kada uđete ili ne uđete u nju.

Iskreno: mnogi bi. I mnogi to rade.

Postoje toksične kompanije koje plaćaju iznadprosječno, i koje uvijek nađu kandidate. Kratkoročno, novac pobijedi. Dugoročno, rijetko.

Istraživanja pokazuju da je toksična kultura radnog mjesta 10 puta važniji prediktor odlaska radnika od plate. Čak i kada su finansijski zadovoljni, ljudi napuštaju okruženje gdje se ne osjećaju sigurno, viđeno ili cijenjeno.

Loša zajednica troši energiju na načine koje plata ne može nadoknaditi. Nema bonusa koji će nadoknaditi nedjelju navečer prepunu tjeskobe zbog ponedjeljka ujutro.

Ali postoji i suprotna zamka: romantizovanje zajednice na uštrb svega drugog. Prijatni kolege ne plaćaju stanarinu. Zabavne team-building aktivnosti ne mogu nadomjestiti sistemske probleme. Zajednica bez poštene naknade nije zajednica, to je eksploatacija s humanim licem.

Dakle, nije ni jedno ni drugo. Već i jedno i drugo u pravoj mjeri.

Da li bi radili u lošoj zajednici za dobru platu?

Na kraju

Plata vas dovede do stola. Zajednica određuje hoćete li ostati — i hoćete li na tom stolu dati ono što zaista možete.

Nismo programirani za rad u izolaciji. Nismo ni programirani za prisilnu bliskost s kolegama koje nismo birali. Negdje između te dvije krajnosti postoji oblik radnog okruženja koji funkcioniše za vas.

Na kraju

Šta ako možeš uštediti 7.000 KM godišnje na poslovnom prostoru?

Mon, 23 Feb 2026 14:56:02 GMT

Šta je virtual office?

Svake godine u Sarajevu se otvori više od 3.000 novih firmi, a Sarajevski kanton čini oko 33% svih pravnih lica u Federaciji BiH, što ga čini ubjedljivo najvećim generatorom novih biznisa u državi. Većina tih firmi su IT kompanije, konsultantske agencije, freelanceri koji prelaze u d.o.o. ili mikro agencije. Biznisi kojima, u startu, nije potreban fizički prostor od devet do pet. A ipak, mnogi od njih upadnu u istu zamku: iznajme kancelariju jer "tako se radi", i odmah na početku vežu kapital koji bi trebao ići u razvoj.

Virtual office (virtuelni ured) je usluga koja ti daje sve prednosti profesionalne poslovne adrese — bez da fizički iznajmiš prostor. U paketu najčešće dobijaš:

virtualnu poslovnu adresu za registraciju firme i zvaničnu korespondenciju,
mailbox uslugu — primanje i skeniranje pošte,
recepcijsku uslugu — neko prima pozive ili pakete u tvoje ime,
mogućnost korišćenja coworking prostora po potrebi,
pristup salama za sastanke na sat ili na dan.

Koja je razlika između virtuelne adrese i virtual mailboxa?

Ovo su dvije srodne, ali različite usluge.

Virtuelna adresa je poslovna adresa koju firma koristi za zvaničnu registraciju i korespondenciju, bez da fizički posluje na tom mjestu. Ukratko — dobijaš pravo da na svojoj dokumentaciji, web stranici i vizit kartama navedeš prestižnu adresu u centru grada, bez plaćanja zakupa.
Virtual mailbox je uža usluga fokusirana isključivo na primanje i upravljanje poštom. Dobijaš adresu, a provider skenira tvoja pisma i šalje ih digitalno, ili prosljeđuje pošiljke na drugu adresu po tvojoj želji. To je, u suštini, digitalni poštanski sandučić.

Mnogi preduzetnici razmišljaju o registraciji firme na kućnoj adresi, ali to nije uvijek dobra ideja. Kućna adresa postaje javna informacija u sudskom registru, što narušava privatnost. Uz to, ako živiš u stanu koji planiraš prodati ili iz kojeg ćeš se preseliti, mijenjanje adrese firme znači novu rundu papirologije i troškova.

Iz našeg iskustva, virtual office je idealno rješenje za:

startupe i biznise koji tek kreću
freelancere i digitalne nomade — koji rade remotely, ali trebaju legalnu poslovnu adresu,
online shopove i e-commerce biznise — koji nemaju potrebu za fizičkim prostorom,
kompanije koje se šire na novo tržište — i trebaju lokalnu adresu u Sarajevu,
udruženja, organizacije i neprofitne subjekte ,
strane kompanije koje žele poslovnu prisutnost u BiH bez otvaranja fizičke poslovnice.

Za koga je virtual office pravo rješenje?

Startupi u ranoj fazi posluju u uslovima visoke neizvjesnosti. Svaka konvertibilna marka mora ići u razvoj proizvoda ili usluge, a ne u dugoročne ugovore o zakupu. Virtual office ovdje ima jasnih prednosti.

Troškovi su drastično niži od klasičnog najma poslovnog prostora u Sarajevu. Firma ipak dobija profesionalan izgled sa prestižnom poslovnom adresom, što gradi povjerenje i kod klijenata i kod potencijalnih investitora. Tim može raditi remote iz bilo kojeg mjesta, a kada zatreba fizički prostor, bila to sala za sastanke ili coworking za dan-dva ili duži period, sve je dostupno bez dugotrajnih obaveza. Startup testira tržište bez vezivanja kapitala, a ostaje legitiman i profesionalan u očima partnera.

Zašto je virtual office posebno dobar za startupe?

Šta sve dobijaš s virtual office paketom u COSMOHUB-u?

Bez troškova kirije — plaćaš samo uslugu, ne prostor
Bez troškova režija — struja, voda, internet, komunalije nisu tvoja briga
Bez kupovine kancelarijskog namještaja
Bez brige o preuzimanju pošte — sve je riješeno
Sa mogućnošću korišćenja coworking prostora kada ti zatreba
Sa pristupom salama za sastanke po satu

COSMOHUB nudi virtual office uslugu u Sarajevu već od 100 KM + PDV mjesečno — jedne od najpovoljnijih cijena u gradu, uz coworking prostore na dvije lokacije.

Ako tek pokrećeš biznis, radiš remote ili jednostavno ne trebaš fizički prostor svaki dan, virtual office je pametan prvi korak. Daje ti profesionalnost bez nepotrebnih troškova, a prostor i resurse imaš taman kada ih i trebaš.

Pokretanje firme dolazi sa dugom listom troškova. Tu su početni troškovi registracije, računovođa, advokat, kancelarijski materijal, a onda jedan od najvećih stavki poslovni prostor. Kirija, režije, internet, namještaj... sve se brzo sabere. Međutim, postoji rješenje koje te troškove može smanjiti i do 80%, a zove se virtual office ili virtuelni ured.

ProCredit Banka: Naše iskustvo i zašto većina freelancera priča o njima

Thu, 29 Jan 2026 14:55:39 GMT

Plaćanje iz inostranstva

Kad smo u COSMOHUB-u počeli raditi sa freelancerima i malim biznisima, jedna od najčešćih tema u razgovorima je bila koju banku izabrati? I skoro uvijek bi neko rekao "ProCredit".

Na početku smo mislili da je to slučajnost, ali vremenom smo shvatili da zapravo nije.

Ljudi koji rade kao freelanceri obično imaju specifične potrebe - plaćanja iz inostranstva, online bankarstvo koje stvarno radi, neko ko razumije da prihodi nisu isti svaki mjesec. I upravo to je ono što smo čuli od naše zajednice da je ProCredit "shvatio" taj način rada.

Ne kažemo da su savršeni, ali ono što izdvaja ProCredit od drugih banaka je pristup. Nisu pitali zašto ti stiže novac iz Njemacke ili Amerike, ne gleda te niko čudno kad kažeš da radiš od kuće, a i cijeli proces otvaranja računa je normalan. Bez silnih komplikacija, bez trčanja po šalterima sedmicama...

Šta ProCredit nudi freelancerima?

Htjeli smo čuti iz prve ruke šta ProCredit zapravo nudi freelancerima, pa smo pozvali Amera Sipovića iz banke da nam objasni. Predavanje možete pogledati na našem YouTube kanalu . Amer je tom prilikom detaljno prolazio kroz sve pogodnosti, naknade, kako otvoriti račun, kako funkcioniše plaćanje iz inostranstva...

Iskreno, bilo je dosta korisnih informacija koje nismo ni znali, pa preporučujemo da pogledate ako vas zanima ta tema.

Digitalni Potpis IDDEEA

Evo nečega što smo skoro saznali i što je zapravo prilično cool. ProCredit je postala prva banka u BiH gdje možeš dobiti digitalni potpis. I ne bilo kakav, nego onaj službeni kvalifikovani elektronski potpis od IDDEEA agencije.

Zvuči komplikovano, ali nije.

Praktično, ako si klijent ProCredit Banke, možeš doći u poslovnicu i za par minuta dobiješ digitalni potpis koji možeš koristiti za potpisivanje ugovora, bankarsku dokumentaciju, javne servise... I najbolje od svega potpuno je besplatan za korisnike banke.

Kao hub koji okuplja freelancere, startupe i ljude koji rade online, stalno viđamo koje stvari otežavaju posao, a koje ga olakšavaju. I bankarstvo je definitivno jedna od tih stvari koja može biti ili ogromna glavobolja ili ne moramo ni razmišljati o tome.

ProCredit spada u ovu drugu kategoriju za većinu ljudi s kojima radimo. Ne kažemo da morate baš kod njih, ali ako tražite banku koja razumije freelance i digitalni rad, vrijedi razmotriti.

Još jedna stvar koju smo primjetili ProCredit ozbiljno radi sa malim i srednjim preduzećima. Nisu fokusirani samo na velike korporacije. Razumiju da neko ko danas radi kao freelancer sutra može pokrenuti d.o.o., pa za par godina imati tim od 10-15 ljudi.

Zašto mislimo da je ovo bitno?

Ako Razmišljate o Promjeni Banke, evo šta bi vam preporučili:

Pogledajte predavanje sa Amerom na našem YouTube kanalu . Dobićete konkretne informacije o svemu što vas zanima
Pitajte druge freelancere
Raspitajte se o digitalnom potpisu ako dolazite u poslovnicu, može vam olakšati posao

Ono što nam se sviđa kod ProCredit-a je da su otvoreni za ovaj novi način rada koji sve više ljudi u BiH prihvaća. Nisu zapeli u staroj shemi bankarstva, nego su pokušali razumjeti kako ljudi danas rade i žive.

Napomena: Nismo plaćeni da pišemo ovo, jednostavno dijelimo iskustvo naše zajednice i informacije koje smo dobili. Ako imate neka pitanja o freelancingu, bankarstvu ili digitalnom radu, slobodno nam se javite ili dođite u hub.

Za više informacija o ProCredit Banci i usluzi digitalnog potpisa, posjetite njihovu stranicu ili najbližu poslovnicu.

Zašto ProCredit Banka ima odlične recenzije?

Uvijek online: Kako postaviti granice i sačuvati mentalno zdravlje?

Fri, 23 Jan 2026 11:32:12 GMT

Kada ste zadnji put potpuno isključili notifikacije?

Ne na tiho. Nego stvarno – bez poruka, bez e-mailova i bez distrakcija.

U digitalnom dobu u kojem radimo, biti „uvijek dostupan“ postalo je nova norma. Posebno za freelancere i remote radnike. Ali ta norma ima cijenu – pad fokusa, mentalnu iscrpljenost i tihi stres koji se gomila iz dana u dan.

Upravo o ovoj temi razgovarali smo s Dianom Riđić, psihologinjom i KBT psihoterapeutkinjom , koja je u COSMOHUB coworking prostoru održala predavanje o digitalnim navikama i postavljanju zdravih granica.

Mini refleksija: Koliko često provjeravam telefon?

Koliko puta dnevno automatski posegnete za telefonom?
Koliko često provjerite mail i kad realno ne očekujete važnu poruku?

Taj mali „klik“ donosi kratki osjećaj kontrole i zadovoljstva. Dugoročno, ostavlja umor, rastresenost i osjećaj da nikad nismo stvarno „isključeni“.

Multitasking i stres

Kako kaže poznata misao Hansa Selyea: „Stres nije ono što nam se dešava, nego kako na to reagujemo.“

Mozak ne može zaista raditi više stvari istovremeno. Svaka promjena fokusa troši mentalnu energiju.

Istraživanja pokazuju da multitasking:

smanjuje produktivnost
povećava stres i greške
snižava kvalitet kreativnog rada

Stalne notifikacije + multitasking = digitalna iscrpljenost

Simptomi digitalne iscrpljenosti

loš fokus, umor, razdražljivost
anksioznost, osjećaj praznine
gubitak motivacije

Uz to dolaze i psihološki efekti stalne dostupnosti: FOMO (strah od propuštanja), ovisnost o provjeravanju poruka i slabljenje kapaciteta za duboki fokus i prisutnost.

Nekoliko jednostavnih, ali moćnih koraka kako postaviti granice:

definiši svoje radno vrijeme (čak i kao freelancer)
isključi notifikacije dok radiš
koristi focus mode
uvedi kratke pauze bez telefona
kreiraj mali ritual završetka radnog dana

Zašto je coworking prostor važan dio ove priče?

Jedna od važnih poruka predavanja bila je da okruženje u kojem radimo direktno utiče na naš fokus, stres i mentalno zdravlje.

Za freelancere i remote radnike, coworking prostor poput COSMOHUB-a nije samo radni sto i Wi-Fi. To je:

jasna fizička granica između „posla“ i „doma“
prostor u kojem je lakše ući u duboki fokus
zajednica u kojoj niste sami sa svojim izazovima
mjesto gdje razgovor, razmjena iskustava i podrška dolaze prirodno
Kada radimo iz strukturiranog, mirnog i podržavajućeg okruženja, lakše postavljamo granice, smanjujemo multitasking i vraćamo kontrolu nad vlastitim vremenom i energijom.

Briga o sebi nije luksuz

Kultura stalne dostupnosti često se smatra znakom predanosti.
U stvarnosti, vodi ka sagorijevanju, greškama i smanjenoj kreativnosti.

Promjena počinje kada otvoreno razgovaramo o stresu – bez stigme.
Briga o sebi nije luksuz. To je profesionalna odgovornost.

„Nismo stvoreni da budemo stalno uključeni.“
Mentalna otpornost nije odsustvo stresa, nego sposobnost da se obnavljamo.
Svaka mala promjena stvara prostor za mentalni odmor.

Ako želiš raditi fokusiranije, zdravije i održivije – počni od granica.
A ako ti treba prostor koji to podržava, vrata COSMOHUB-a su ti uvijek otvorena.

Bringing Bagels to Bosnia: Životna priča Davida LeSala

Fri, 16 Jan 2026 09:48:54 GMT

Željeli smo čuti glasove ljudi koji su odrasli u velikim, skupim i ubrzanim gradovima, u drugačijim kulturama i sistemima, a koji su svjesno odlučili da život nastave u Bosni i Hercegovini – zemlji koja je, u poređenju s tim sredinama, mala, ekonomski skromna i često potcijenjena, ali istovremeno izuzetno bogata prirodom, ljudima i autentičnošću. Kroz ova predavanja otvaramo prostor za drugačije poglede na Bosnu, svakodnevni život i vrijednosti koje često uzimamo zdravo za gotovo, slušajući priče koje se razlikuju od onih koje svakodnevno čujemo iz perspektive prosječnog Bosanca.

Jedno od predavanja u ovoj seriji održao je David LeSal , osnivač NYC Bagela u Sarajevu , koji je publici ispričao svoju autentičnu i iskrenu životnu priču – o promjeni kontinenta, kulture i profesije, ali i o donošenju jedne njujorške tradicije u srce Sarajeva.

Od New Yorka do Sarajeva

Davidov profesionalni put započeo je u New Yorku, gdje je radio kao univerzitetski predavač i dugogodišnji profesor u javnom obrazovnom sistemu. Iako je njegov život bio stabilan i profesionalno ispunjen, Bosna i Hercegovina mu nikada nije bila nepoznata – njegova supruga je porijeklom iz BiH, a Sarajevo su godinama posjećivali kao porodica.

Prelomni trenutak dolazi sa pandemijom, radom na daljinu i željom za kvalitetnijim porodičnim životom. Umjesto povratka u ubrzani ritam američkog sistema, David i njegova porodica donose odluku da ostanu u Sarajevu i započnu potpuno novo poglavlje.

Kako je nastala ideja o bagelima

Ideja o NYC Bagelu nije nastala kao klasična poslovna strategija, već iz svakodnevnog iskustva. U New Yorku, bageli su dio kulture – nešto što se podrazumijeva. Tek dolaskom u Bosnu i Hercegovinu, David shvata da ono što je njemu bilo normalno, na lokalnom tržištu predstavlja nešto potpuno novo.

Bagel se pokazao kao savršen spoj:

jednostavan, ali autentičan proizvod
prepoznatljiv strancima, a zanimljiv lokalnoj publici
koncept koji nosi priču, a ne samo hranu

Kroz pokušaje, greške i prilagođavanje lokalnom tržištu, NYC Bagel u Sarajevu postaje više od pekare – postaje mjesto susreta kultura.

Izazovi života i poslovanja u drugoj zemlji

U svom predavanju, David nije govorio samo o uspjesima. Poseban fokus stavio je na izazove života u drugoj zemlji – od administracije i jezika, do drugačijih poslovnih navika i očekivanja.

Ipak, istakao je da su otvorenost ljudi, osjećaj zajednice i sporiji tempo života faktori koji su mu pomogli da se poveže sa sredinom i izgradi posao koji ima smisla, a ne samo profit.

Cijelo predavanje „ Bringing Bagels to Bosnia “ Davida LeSala, održano u okviru serije A Different Perspective , dostupno je na COSMOHUB YouTube kanalu , gdje možete poslušati njegovu iskrenu priču o životu i radu u Bosni i Hercegovini iz perspektive stranca, kao i interaktivnu diskusiju sa publikom.

Serija predavanja A Different Perspective nastala je kao prostor za razmjenu autentičnih iskustava, dijalog i drugačije poglede na život, posao i integraciju stranaca u Bosni i Hercegovini . Kroz ove lične priče međunarodnih govornika, COSMOHUB otvara teme koje se rijetko čuju u domaćim medijima, a koje su ključne za razumijevanje bogatstva i izazova života u BiH.

COSMOHUB Old Town coworking prostor u Sarajevu pruža idealno mjesto za ovakve događaje – ambijent koji spaja ljude, ideje i različite perspektive, stvarajući most između lokalne zajednice i globalnih iskustava, u srcu Sarajeva i Starog Grada.

Kako izgleda Bosna i Hercegovina u očima nekoga ko dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta?

Kako izabrati karijeru koja ti odgovara?

Thu, 15 Jan 2026 14:27:36 GMT

Zašto upisati fakultet ako se nakon njega nećeš baviti upravo tom strukom?

Zašto često sve životne odluke gledamo kroz crno-bijeli scenarij?

Osnovna škola nam je bila obavezna. U njoj smo stekli prijatelje, pravili nestašluke, stajali u ćošku učionice, dobili prvu jedinicu i zaplakali zbog nje. Pokisnuli bez kišobrana, zaboravili sveske, učili na greškama.

I šta smo iz toga naučili?
- Da čuvamo svoje stvari.
- Da za greške snosimo posljedice.
- Da se prijateljstva mijenjaju.
- Da neke ljude zadržimo, a neke pustimo.

Ako nas je osnovna škola naučila toliko toga, zašto mislimo da nas srednja škola ili fakultet nisu naučili još više?

Naravno da jesu.

Postali smo svjesniji sebe, svojih navika, onoga što nas nervira i onoga što nas ispunjava. Zato nije „crn scenarij“ ako shvatimo da se ne želimo baviti prvobitno izabranim zanimanjem. To znači da smo učili, rasli i sazrijevali .

Koji fakultet (ili put) odabrati?

Koji god fakultet da odabereš, u nekom trenutku može ti se učiniti pogrešnim. Ali važno je znati jedno – nisi sam/a .

U COSMOHUB coworking prostoru ugostili smo tri osobe koje su upravo to dokazale.

Rijad Durkić , glavni urednik Bloomberg Adria Digital BiH, završio je Ekonomski fakultet u Mostaru. Nakon rada u struci shvatio je šta ga zaista pokreće i ispunjava.
Amina Džaferović , karijerna savjetnica u CPE Nahla
Alema Pelesić , saradnica za partnerstva u istraživanju u Blum Institutu

Baš kao i Rijad, Amina i Alema su se kroz život tražile – isprobavale, učile, mijenjale pravac – dok nisu pronašle posao koji je zaista njihov .

Da li su „izgubile vrijeme“?
Možda je ispravnije reći da su uložile vrijeme kako bi danas radile ono što ih ispunjava.

I, s druge strane, zašto se ograničavati samo na fakultet ako u nekom trenutku osjetiš da to jednostavno nije ono što te ispunjava ?

To nije nikakav novi trend. I ranije je bilo isto. Koliko naših roditelja – danas već i djedova i nana – je završilo srednju školu ili fakultet i zaposlilo se tamo gdje je bilo posla . Rijetki su mijenjali poslodavce, a mnogi su na istom radnom mjestu dočekali penziju.

I ne, ne treba kriviti „druga vremena“. Vodili su se istim ciljem kao i mi danas:
idem tamo gdje mogu, gdje se mogu snaći, gdje mogu raditi.

Razlika je samo u tome što danas više razmišljamo – da li ostati u struci ili je promijeniti, da li slijediti sigurnost ili vlastiti osjećaj. I mi se želimo snaći u životu, ali na svoj način .

Nije sve tako crno

Njihovu cijelu priču možeš pogledati na našem YouTube kanalu i pronaći inspiraciju upravo u trenutku kada ti je najpotrebnija.

Nekad pravi put nije onaj koji je najkraći – nego onaj koji te vodi bliže sebi.

Kako otvoriti obrt kao dopunsko zanimanje? - Vodič u 10 koraka

Mon, 29 Dec 2025 13:09:57 GMT

Kako otvoriti obrt kao dopunsko zanimanje?

Onog trenutka kada je odluka stopostotna, tad kreću razmišljanja eh šta sad. Najprije, da razjasnimo. Postoje tri oblika registracije obrta:

Obrt kao osnovno zanimanje
Obrt kao dopunsko zanimanje
Obrt kao dodatno zanimanje.

Mi danas konkretno pričamo kako otvoriti obrt kao dopunsko zanimanje i odgovaramo na pitanja koje su procedure koje treba izvršiti kako bi dokumentacija bila potpuna, gdje su lokacije na kojima se traže dokumenti, koliko je prosječno čekanje i sve ostale korisne upute. Odakle krenuti?

S obzirom da pričamo o općini Novi Grad Sarajevo, najprije je potrebno je otići u općinu na INFO šalter “Prijem podnesaka” i tu dobiti Zahtjev na kojem tačno piše šta je od dokumentacije potrebno. U trenutku pisanja ovog članka, zahtjev koji se nalazi na oficijalnoj webstranici Općine Novi Grad Sarajevo nije ispravan .

Zahtjev za otvaranje obrta - Općina Novi Grad Sarajevo

PRVI KORAK

DRUGI KORAK

CIPS

Pored zahtjeva, bilo bi poželjno, osim ako niste sigurni drugačije, da Vas upute na savjetovanje kako biste saznali informaciju da li je za Vašu odabranu djelatnost potrebno ljekarsko uvjerenje? S obzirom da nismo pronašli dokument koji propisuje ova pravila, najbolje je o ovom pitanju se posavjetovati u općini. Nakon što ste preuzeli zahtjev, na istom možete da provjerite i pratite dokumentaciju koja je potrebna za otvaranje obrta.

Najprije je bitno da odete u “MUP KS - Četvrta Policijska Uprava” na lokaciji Prvomajska br. 22 i tu preuzmete CIPS prijave o mjestu prebivališta.

TREĆI KORAK

ČETVRTI KORAK

PETI KORAK

ŠESTI KORAK

SEDMI KORAK

OSMI KORAK

DEVETI KORAK

Potvrda Centra za socijalni rad da se ne vodite kao lice pod starateljstvom

Potvrda da nemate zabranu obavljanja djelatnosti

Potvrda o zasnovanom radnom odnosu

Poslovni prostor za otvaranje obrta

Ljekarsko uvjerenje

Uvjerenje o državaljanstvu i Dokaz o kvalifikaciji

Plaćanje takse za otvaranje obrta

Ispred Uprave nalazi se kiosk na kojem je potrebno da kupite Sudske takse/markice u iznosu od 6KM (tri puta po 2KM), koje će biti potrebne za “Potvrdu Centra za socijalni rad da se ne vodite kao lice pod starateljstvom”. Također, ove takse je moguće kupiti i u prostorijama Općine.

Ako je Vaše prebivalište u općini Novi Grad Sarajevo, onda je potrebno da potvrdu tražite na adresi Gatačka 80 (crvena ciglasta zgrada), koja se nalazi nedaleko od “MUP KS - Četvrta Policijska Uprava”. Da biste dobili potvrdu potreban je CIPS i Taksa od 6KM koju ste prethodno kupili. Potvrda se čeka 7 dana , a to vrijeme možete iskoristiti kako bi dobili ostalu dokumentaciju.

Naredni od dokumenata koji je potreban jeste “Potvrda da nemate zabranu obavljanja djelatnosti” koju ćete dobiti u “ Općinskom Sudu za prekršaje u Sarajevu ” ulica Šenoina 1. Kako biste dobili tu potvrdu potrebno je da popunite zahtjev koji se nalazi u Općinskom sudu ispred kancelarije broj 12, te da platite taksu 15KM. Taksu/poštanske markice je moguće uplatiti u sudu, na šalteru pošte koji se nalazi u samim prostorijama suda. Nakon uplate i popunjavanja zahtjeva, u kancelariji broj 12 dobijate potvrdu u roku od 5 minuta (nisu velike gužve, i ako bude gužva, vrlo brzo se završi posao).

Fizičko lice može obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako priloži dokaz da ima zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu ili je korisnik starosne penzije ili je korisnik penzije koju je ostvario u skladu sa propisima iz boračko invalidske zaštite. Ako je fizičko lice u radnom odnosu, tad je potrebno da od poslodavca traži Potvrdu da ima zasnovan radni odnos ili da u Poreznoj upravi dobije potvrdu o zasnovanom radnom odnosu.

Postoji više mjesta gdje možete obavljati djelatnost. Fizičko lice može da obavlja djelatnost iz stana, poslovnog prostora ili coworking postora. Za djelatnost koja će se obavljati sa sjedištem u stanu koji se nalazi u sklopu stambeno poslovne zgrade, a koje mogu prouzrokovati buku, neophodna je pismena saglasnot stanara (o čemu će ocijeniti organ koji donosi rješenje). Za djelatnost koja će se obavljati sa sjedištem u stanu (ukoliko je član domaćinstva ili podstanar) potreban je dokaz o vlasništvu stana i pismena saglasnost vlasnika stana za obavljanje obrta.

Međutim, ako je to teško izvodivo ili ne želite da djelatnost vodite na kućnoj adresi onda postoji mogućinost da fizičko lice otvori obrta na lokaciji coworking prostora . U tom slučaju potrebno je da fizičko lice dođe na lokaciju COSMOHUB, Džemala Bijedića 162, Novi Grad Sarajevo, gdje u sklopu naših usluga nudimo mogućnost otvaranja obrta na našoj adresi. Mi ćemo izdati “Ugovor o zakupu poslovnog prostora”, te uputiti na daljnje korake.

Cijena zakupa poslovnog prostora zavisi od paketa koje odaberete, a kreću se od 117KM do 200KM, sa već uključenim PDV-om u cijenu. Više informacija o paketima i šta oni podrazumijevaju možete pročitati na našoj web stranici o Virtual address paketima.

Da li je potrebno ljekarsko uvjerenje za otvaranje obrta?

Nakon što ste dobili svu prethodno spomenutu potrebnu dokumentaciju, zapućujete se u općinu, gdje na šalteru Matičnog ureda preuzimate “Uvjerenje o državljanstvu”, a na šalteru “Ovjere potpisa i dokumenata” ovjeravate kopiju Dokaza o kvalifikaciji (diplomu o završenom fakultetskom obrazovanju i sl.) zavisno od djelatnosti obrta. (Potrebno je pored kopije imati i original)

Zahtjev za otvranje obrta koji ste na samom početku ovog procesa preuzeli u Općini Novi Grad Sarajevo, popunjavate i njemu prilažete sve dokumente. Sad je sva dokumentacija potpuna, još ostaje uplatnica u iznosu od 80,00 KM koju je moguće uplatiti na šalteru BBI banke koja se nalazi u sklopu općine. Podaci o uplati se nalaze na prethodno spomenutom zahtjevu.

I jeste i nije. Ljekarsko uvjerenje je potrebno ako je propisano posebnim zakonom za određene vrste obrta. Što se tiče ovog pitanja, s obzirom da je karakterištično za različite djelatnosti, najbolje je kontaktirati Općinu Novi Grad Sarajevo.

DESETI KORAK

Predavanje dokumenata na protokol

Ako želite radi Vaše sigurnosti možete još jednom zatražiti da Vas upute na savjetovanje, gdje Vam mogu pogledati svu potrebnu dokumentaciju za otvaranje obrta i potvrditi da li je sve uredno. Dokumentaciju sad predati na protokol na šaleru “Prijem podnesaka” gdje dobijete potvrdu o izvršenom zahtjevu.

S tim korakom ovaj dio je završen.

Neka od čestih pitanja:

Gdje se kupuju Takse? Na kiosku?
- Da, takse je moguće kupiti na kiosku ili u poslovnici Općine Novi Grad Sarajevo

Da li moram ići ovim koracima?
- Ne, nije nužno da idete ovim koracima. Međutim kako biste manje hodali u samom procesu prikupljanja dokumentacije, preporučujemo Vam da slijedite ove korake.

Šta je Virtualna adresa?

- S obzirom da je potrebno prilikom otvaranja obrta imati adresu na kojoj će obrt biti otvoren, mi vam uz određenu naknadu nudimo tu uslugu. U suštini Virtualna adresa je u službi pravne administrativne poslovne adrese, koju mi kao poslovni subjekat iznajmljujemo kao uslugu. Također, pored Virtualne adrese moguće je koristiti i prostor za rad.

NOWHERE TO WEAR: Ne oblačimo se. Oslobađamo se.

Fri, 12 Dec 2025 15:36:33 GMT

U intimnom i inspirativnom ambijentu coworking prostora COSMOHUB, na adresi Petrakijina 24 u Sarajevu, 12.12. održan je “Nowhere to Wear” (Nemam gdje obući) događaj. Susret koji je ispod jednostavne modne teme, otvorio ozbiljna i duboko lična pitanja o identitetu, emocijama i odnosu prema sebi.

Žene, odjeća i lične priče koje se ne nose slučajno

Tridesetak žena unikatnih životnih priča, profesija, senzibiliteta i godina okupilo se s zajedničko željom da na trenutak zastanu i preispitaju odnos prema sebi i onome što odijevaju. Svaka učesnica donijela je svoj outfit kao tihi, ali snažan lični narativ: od ručno šivenih komada, preko haljina koje “nisu imale gdje obući”, do naslijeđenih džempera starih

trideset godina ispunjenih uspomenama. Vintage krojevi, čipka, pliš i neočekivani detalji razbijali su sivilo decembarske večeri. Ovo, naizgled, opušteno i stereotipno žensko druženje, svjesno je postajalo prostor za jednu dublju, svrhovitu priču. Priču za žene koje se nalaze između društvenih normi, očekivanja i onih sitnih, često potisnutih stvari koje nas, paradoksalno, čine sretnima.

„(Ne)sreća u ormaru“: psihologija iza rečenice „Nemam šta obući“

Poseban segment večeri vodila je psihologinja Belma Hajdarević, koja je kroz razgovor “(Ne)sreća u ormaru” otvorila pitanja poput: Zašto biramo određenu odjeću? Koje emocije stoje iza naših kupovina? Da li pretrpan ormar može biti odraz unutrašnjeg nemira? Zašto se emocionalno vežemo za pojedine komade? Kroz razmjenu iskustava postalo je jasno da rečenica “Nemam šta obući” rijetko govori o odjeći, a mnogo češće o našem odnosu prema vlastitim potrebama, identitetu i unutrašnjem balansu.

Održivost, emocija i povratak sebi

Događaj je realizovao COSMOHUB Sarajevo u saradnji sa Silmom Šabanija-Sirčo , osnivačicom brenda Vintage Sevdah i Pletenina iz Visokog, čiji rad njeguje vrijednosti održivosti, emocije i ponovne upotrebe. Jedna od centralnih poruka večeri bio je povratak sebi kroz svjesnije izbore, ali i odgovornost prema okruženju, uz podsjetnik da planetu često zatrpavamo istom brzinom kao i vlastite ormare. Jer, ono što odbacimo ne nestaje, već ostaje kao trag naše potrošnje i naše svijesti. Pažljivo birani detalji i mali rituali za kraj večeri.

Večer je zaokružena malim, pažljivo biranim znacima pažnje: paketićima čaja Ahmed Tea, knjigom „Znaš li ti kako je teško biti ja“ autorice Jesenke Hadžajlije, te nagradama za najbolje outfite uz podršku Didaco Shop a i MS Naturalco. Druženje je nastavljeno uz Poppy smoothieje , slatke zalogaje kompanije Nelt , i razgovore bez žurbe.

“Nowhere to Wear” nije bio još jedan modni događaj. Bio je to siguran, topao i inspirativan prostor za pitanja bez brzih odgovora, za sporiji ritam i svjesnost. Podsjetnik da moda može biti alat nježnosti, a ne pritiska. I, da se, prije nego što posegnemo za nečim novim, možda trebamo zapitati: Šta mi, zaista, treba?

Administrativne muke freelancera

Thu, 11 Dec 2025 15:36:33 GMT

Freelanceri u BiH često nailaze na pravne nedoumice i administrativne prepreke zbog nedostatka jasnih i dostupnih informacija. U želji da pomognemo freelancerima da lakše razumiju svoje obaveze, u COSMOHUB coworking prostoru Stari Grad organizovali smo edukativno predavanje sa stručnjacima iz oblasti računovodstva, bankarstva i iskustva freelancera.

Pravni status freelancera i poreske obaveze

U BiH se freelanceri tretiraju kao nezaposlene osobe koje rade honorarno, uglavnom po ugovorima o djelu. Ukoliko primaju prihode iz inostranstva, dužni su sami obračunati i platiti porez na dohodak (10%) i doprinose za zdravstveno osiguranje (4%), iako osiguranje ne donosi konkretne benefite.

Postoje i međunarodni ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji freelancima mogu olakšati porezne obaveze ukoliko posluju s partnerima iz zemalja koje imaju takav ugovor s BiH.

Obrt ili freelancing? Kako banke gledaju na nas?

Banke su tradicionalno usmjerene na klijente sa stalnim zaposlenjem, dok freelanceri moraju dokazati kontinuitet poslovanja i uredno plaćanje poreza da bi imali pristup kreditima i drugim uslugama.

Otvaranje obrta može pomoći freelancerima da formalizuju poslovanje i lakše sarađuju s bankama. Ipak, troškovi vođenja računa i bankarskih provizija često su visoki, pa je važno pažljivo pratiti finansije.

Da li se isplati biti freelancer ili je bolje otvoriti obrt?

Iako freelancing pruža fleksibilnost i jednostavniji početak, sa aspekta troškova, obaveza i pravnog statusa, bolje je otvoriti obrt. Obrt omogućava formalizaciju poslovanja, što klijentima uliva veću sigurnost i povjerenje. Također, kao obrtnik lakše ostvarujete saradnju s bankama, imate uredniji pristup kreditima i poslovnim uslugama, te ste jasnije pozicionirani na tržištu.

Freelanceri često imaju neredovne prihode i manje formalni status, što može otežati poslovanje, posebno kada je riječ o većim projektima ili dugoročnoj saradnji. Uz obrt imate jasniju pravnu osnovu i veću mogućnost rasta.

Iskustvo iz prve ruke: priča Dželile Voloder
Dželila je svog prvog klijenta pronašla putem LinkedIna, a informacije o vođenju poslovanja tražila je na Facebook grupama i platformi freelancer.ba. Nakon osnivanja obrta, suočila se s administrativnim izazovima poput registracije, klasifikacije djelatnosti, otvaranja računa u banci i izrade pečata.

Također je iskoristila usluge agencije koja ju je pratila kroz cijeli proces, uključujući prijavu za subvenciju za mlade poduzetnike, koju je i dobila. Ipak, početni problemi su se pojavili kada je došlo vrijeme za plaćanje poreza na dohodak, jer nije imala dovoljno znanja o procedurama, što je dovelo do neplaniranih troškova.

Cijelo predavanje, sa detaljima i nejasnoćama koje su imali i naši gosti možete pogledati na našemYouTube kanalu. A ukoliko i Vi trenutno tražite mjesto gdje biste mogli osnovati firmu ili obrt u Sarajevu, onda ste na pravoj adresi. Naše pakete usluga možete pogledati na slijedećem linku.

Razumjeti sebe, razumjeti selekciju: Psihologija na tržištu rada

Thu, 23 Oct 2025 15:36:33 GMT

Pritisak da prvi posao mora biti savršen, uvjerenje da niska plata znači nepoštovanje, te osjećaj da je svaka odluka nepovratna je jedan od najčešćih strahova s kojima se mladi ljudi suočavaju prilikom ulaska na tržište rada

U okviru serije edukativnih događaja “Moj prvi posao” u COSMOHUB coworking prostoru , imali smo priliku slušati predavanje Medine Žiško na temu „Razumjeti sebe, razumjeti selekciju: Psihologija na tržištu rada“ . Razgovor koji je otvorio važna pitanja o zapošljavanju, ličnom razvoju i realnim očekivanjima od prvog posla.

Prvi posao i iskustva s početka karijere

Medina je svoje predavanje započela ličnom pričom o prelasku iz studentskog života u svijet rada. Taj put, kako ističe, rijetko je linearan ili idealan. Njeno prvo zaposlenje u Raiffeisen banci , ostvareno u periodu pandemije, donijelo je niz izazova. Od nejasno definisanih zadataka do pritiska i nesigurnosti koji često prate prve radne pozicije.

Nakon otkaza, Medina je radila u vrtiću, posao koji joj je donosio lično zadovoljstvo i osjećaj svrhe, ali ne i finansijsku stabilnost. Ova iskustva poslužila su kao snažan podsjetnik da prvi posao rijetko predstavlja konačnu destinaciju, već je često eksperiment koji nam pomaže da bolje upoznamo sebe .

Psihološki ugovor između zaposlenika i poslodavca

Jedan od ključnih pojmova predavanja bio je psihološki ugovor . Skup neizgovorenih očekivanja između zaposlenika i poslodavca. Kada ta očekivanja nisu jasno komunicirana, dolazi do frustracija, razočaranja i osjećaja nepravde.

Medina je naglasila važnost otvorene komunikacije, postavljanja pitanja i jasno definisanih očekivanja već na početku radnog odnosa, kako bi se izbjegli nesporazumi i emocionalno iscrpljivanje.

Psihološki testovi na intervjuima za posao

Poseban dio predavanja bio je posvećen intervjuima za posao i psihološkim testovima koje kandidati često doživljavaju kao stresne i zbunjujuće. Medina je objasnila razliku između testova sposobnosti, ličnosti i motivacije, naglašavajući da ne postoji “tačan” odgovor , već da je iskrenost ključna.

Cilj selekcije, kako je istakla, nije pronaći savršenog kandidata, već osobu koja se najbolje uklapa u određeni kontekst, tim i radnu ulogu.

Najčešći strahovi i zablude vezane za prvi posao

Tokom predavanja, Medina se osvrnula i na najčešće strahove s kojima se mladi ljudi suočavaju prilikom ulaska na tržište rada: pritisak da prvi posao mora biti savršen, uvjerenje da niska plata znači nepoštovanje, te osjećaj da je svaka odluka nepovratna. Naglasila je da su učenje, prilagođavanje i postavljanje ličnih granica ključni elementi profesionalnog razvoja, te da je sasvim u redu osjećati nesigurnost sve dok ona ne paralizira dalji rast.

Kako donositi karijerne odluke

Kao praktičan alat, Medina je preporučila problem solving metodu za donošenje karijernih odluka strukturiran pristup koji pomaže u sagledavanju opcija, posljedica i ličnih prioriteta. Također je istakla važnost umrežavanja , posebno takozvanih „slabih veza“, koje često igraju presudnu ulogu u pronalasku novih poslovnih prilika.

Umrežavanje i tržište rada: zašto su „slabe veze“ važne

Za kraj, Medina je poručila da uspjeh ne treba mjeriti tuđim očekivanjima, titulama ili društvenim normama, već ličnim vrijednostima, smislom i unutrašnjim zadovoljstvom . Predavanje je ostavilo snažan utisak na prisutne, otvorilo prostor za pitanja i potvrdilo koliko je važno razumjeti sebe prije nego što pokušamo razumjeti tržište rada.

Cijelo predavanje dostupno je na našem YouTube kanalu za sve koji žele dublje razumjeti ovu temu.

cosmohub28baa30c

Dani otvorenih vrata u COSMOHUB-u

Šta vas očekuje?

Fleksibilni termini i plan posjete

Prijava za učešće

Završi za dva sata ono za šta ti kod kuće treba pet

Šta se desi kada promijeniš radni prostor?

Šta se još mijenja sa promjenom radnog prostora?

Dolazimo do poente

Kako raditi u COSMOHUB coworking prostoru?

Rominja nam ista kiša: Šta možemo naučiti od žena iz 16. stoljeća o unutrašnjem miru?

Savremeni način života i zamka stalne dostupnosti

Od Umihane Čuvidine do danas

Kako živjeti svjesnije u svijetu koji ne staje?

Ključne poruke za ponijeti

5 razloga zašto je coworking prostor bolji od kafića za remote rad u Sarajevu

5 konkretnih razloga zašto odabrati COSMOHUB coworking prostor umjesto kafića

1. Mir i fokus vs. stalni prekidi koncentracije

2. Kvalitet i količina odrađenog posla

3. Siguran unternet i Cybersecurity zaštita

4. Phone Boothovi i sale za sastanke

5. Zajednica profesionalaca vs. usamljenost

Ista kiša, drugi nemir: Šta bosanska žena duguje sebi?

Između prkosa i praznine savremenog doba

Genetski kod otpora

Zašto smo nesretne u svijetu izobilja?

Poziv na tiho preispitivanje

Investiranje u BiH: Da li je problem država ili krug ljudi u kojem se krećete?

Ko su ljudi koji uspijevaju u BiH?

Postanite dio kruga koji gradi novu BiH

Druga strana medalje: Da li vidite cijelu sliku?

Sarajevo postaje grad startup-a

Institucije prepoznaju potencijal mladih

Više od 100 startapa i malih firmi ukazalo nam je povjerenje

Zašto Sarajevo?

Gnijezdo za tvoj startup uzlet

Rad od kuće: sloboda ili tiha izolacija?

Da li je prava "virtualna zajednica"?

Coworking zajednica

Koji oblik zajednice je "ispravan"?

Rad od kuće - sloboda ili tiha izolacija?

Da li bi radili u lošoj zajednici za dobru platu?

Zajednica koja plaća cijenu

Da li bi radili u lošoj zajednici za dobru platu?

Na kraju

Šta ako možeš uštediti 7.000 KM godišnje na poslovnom prostoru?

Šta je virtual office?

Koja je razlika između virtuelne adrese i virtual mailboxa?

Za koga je virtual office pravo rješenje?

Zašto je virtual office posebno dobar za startupe?

Šta sve dobijaš s virtual office paketom u COSMOHUB-u? ﻿

ProCredit Banka: Naše iskustvo i zašto većina freelancera priča o njima

Plaćanje iz inostranstva

Šta ProCredit nudi freelancerima?

Digitalni Potpis IDDEEA

Zašto mislimo da je ovo bitno?

Zašto ProCredit Banka ima odlične recenzije?

Uvijek online: Kako postaviti granice i sačuvati mentalno zdravlje?

Kada ste zadnji put potpuno isključili notifikacije?

Mini refleksija: Koliko često provjeravam telefon?

Multitasking i stres

Simptomi digitalne iscrpljenosti

Zašto je coworking prostor važan dio ove priče?

Briga o sebi nije luksuz

Bringing Bagels to Bosnia: Životna priča Davida LeSala

Od New Yorka do Sarajeva

Kako je nastala ideja o bagelima

Izazovi života i poslovanja u drugoj zemlji

Kako izgleda Bosna i Hercegovina u očima nekoga ko dolazi iz potpuno drugačijeg svijeta?

Kako izabrati karijeru koja ti odgovara?

Zašto upisati fakultet ako se nakon njega nećeš baviti upravo tom strukom?

Koji fakultet (ili put) odabrati?

Nije sve tako crno

Kako otvoriti obrt kao dopunsko zanimanje? - Vodič u 10 koraka

Kako otvoriti obrt kao dopunsko zanimanje?

Zahtjev za otvaranje obrta - Općina Novi Grad Sarajevo

CIPS

Potvrda Centra za socijalni rad da se ne vodite kao lice pod starateljstvom

Potvrda da nemate zabranu obavljanja djelatnosti

Potvrda o zasnovanom radnom odnosu

Šta sve dobijaš s virtual office paketom u COSMOHUB-u?